I konačno „Plan toka časa“ 28


jump2theskysonic2007ou7Evo stigli smo do poslednje „lekcije“. Ono što smo do sada radili je veoma bitno da uočimo probleme na koje možemo naići i načine kako da ih rešimo ili zaobiđemo. Ali ono što nam treba da bi uspešno vodili čas je plan toka časa. To je ustavri i ono što pišemo i što imamo svakog časa kod sebe, ako svrate prosvetni savetnici, kolege, prijatelji …Plan toka časa je u stvari jedna tabela koja nas jasno vodi kroz naš čas. Ta tabela izglada ovako:






Faza časa

aktivnost učenika

socijalna forma

mediji

cilj

motivacija        
informacija        
obrada        
diskusija        
osiguranje znanja        
generalizacija        
evaluacija        

Sve što nam treba nalazi se u ovim poljima. Pa da krenemo redom.

Faze časa su faktički delovi časa, nešto slično kao Uvod, Razrada i Završetak u dosadašnjim pripremama. Samo što ih ovde ima više, što daje bolju kontrolu času. Ovde sam nabrojao sve faze ali ne mora značiti da će vaš čas imati sve te faze. Pogotovu ako imate samo jedan čas na raspolaganju, nećete uspeti vremenski da odradite sve faze kako treba. Ako imate dvočas, tročas ili više časova spojenih onda bi trebalo proći sve, ali ne neophodno.

Faza motivacije, nam služi da učenike uvedemo u temu. Da ih na neki način zainteresujemo i motivišemo da budu aktivni u daljem toku časa. Ako ovu fazu odradimo dobro uradili smo pola posla. Kada su učenici zainteresovani oni će sami nastaviti da istražuju i da vide šta se sve može izroditi iz toga. Kako ćete realizivati tu fazu je nebitno ali to je prvi utisak o času i mora biti jak. Jednostavno pustite im neki video sa YouTube-a ili im pokažite sliku ili dovedite nekog na čas neka nešto odglumi pa nek pogađaju 🙂 . NEMA GRANICA NEMA ZIDOVA !!! Ta faza ne treba previše trajati 5-10 min.

Faza informacije je u stvari početak lekcije (teme). Tu će dobiti neki nastavni materijal da se upoznaju bliže sa sadržajem. Takođe taj nastavni materijal mogu dobiti u papiru, elektronski, audi, video … sve zavisi od sadržaja. To je njihov prvi kontakt sa sadržajem i tu im dozvolite 10 minuta neka razmišljaju ili eventulano čitaju …

Faza obrade je deo časa u kome učenici kreću da rade neki radni zadatak. Već pripremljeni radni zadatak, situaciju za učenje ili neku studiju slučaja date učenicima da rešavaju. Oni će rešavati svoj problem koristeći materijal koji ste im dali u fazi informacije. Time vezujete faze i dobijate tok časa.  Ovde koristite uglavnom rad u paru, jer učenici teško sami dolaze do rešenja i naravno neke metode rada.  Ovde im možete dati najviše vremena 20-25 minuta.

plan-tokadiskusija. Po meni je ovo najbitniji deo časa, ali samo meni. Ovde razgovarate sa učenicima o tome šta su radili, na koje probleme su naišli u radu i nemojte odgovarati vi nego pustite druge učenike. Ova faza je vremenski veoma klizna ali nemojte dozvoliti da se otegne previše. Oko 10 minuta.Nakon završenog rešavanja situacija, sledi

Osiguranje znanja je ono što bi u osnovnoj školi (a i u srednjoj što da ne ??? 🙂 ) bilo ponavljanje lekcije: „Šta smo danas naučili?“ Ali ovde je malo drugačije. Sada na malo višem nivou učenicima date da reše neki sitni problem, da vidite da li su shvatili šta je rađeno do sada. To ne mora biti klasičan problem već neka možda i igrica koja će vam pokazati da li im je jasno. Ovo traje oko 10 minuta.

Zatim ide generalizacija da se sve to lepo sklopi u njihovim glavama. Ova faza se uglavnom stopi sa osiguranjem znanja a odnosi se na to da sagledaju sadržaj sa „visine“ da shvate šta im to znači ubuduće i gde će ga primeniti. Ovde imate puno metoda koje su odlične za rad. Takođe 5-10 minuta.

Na kraju evaluacija da vidite kako je njima protekao čas, da li su zadovoljni, nešto naučili, spavali, radili ili se smorili …

A sada ono najbitnije:

Aktivnost učenika, opisuje šta učenici rade u pojedinoj fazi. Ova polja nikako ne smeju biti prazna jer učenici stalno moraju da budu zaposleni. Primetili ste da nigde gore nisam napisao da nešto nastavnik radi. Nastavnik samo uživa 🙂

Socijalna forma je nešto kao oblik i metoda rada. Ako koristite neke poznate metoda ovde ih navedete, ako ste nešto sami smislili ovde objasnite, ako je grupni rad, rad u paru, individualni sve ovde napišete da vam bude jasno kada se učenici dele u grupe i spajaju.

Mediji su u stvari nastavna sredstva i materijal. Sve što vam je potrebno za pojedinu fazu ubacite ovde.

Cilj je polje u kome upisujete šta očekujete od učenika u svakoj fazi.  Videli ste da u ovoj pripremi nema posebno ciljeva, već se u svakoj fazi definiše šta je cilj te faze. Time nastvnik prati ispunjavanje ciljeva i kako mu čas teče.

Primetili ste da ovde nema aktivnosti nastavika. Uloga nastavnika je da samo moderira, pomaže učenicima u pojedinim fazama, dodaje im nastavni i radni materijal i vodi diskusiju. Ali zato ima puno posla kući dok sve to pripremi 🙂

 


Leave a comment

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

28 thoughts on “I konačno „Plan toka časa“

  • Dušica

    Vrlo studiozno i profesionalno urađen plan časa. Smatram da učenjem putem otkrivanja i kroz diskusiju učenici stiču trajna i primenljiva znanja. Deo koji se odnosi na evaluaciju je jako bitan, a nedostaje većini nastavnika.Posebno mi je drago kao profesionalcu što posedujete znanje, stručnost i neophodan entuzijazam za rad. Trenutno u našoj školi pripremam predavanja o inovativnim modelima nastave, pa će mi Vaš primer poslužiti kao jedan od izvora informacija.
    Velika sreća za svakog čoveka je da obavlja posao koji voli i da u tome bude uspešan, a Vi to jeste.
    Pozdrav iz Aranđelovca

  • Slavica

    Hvala bogu da imam pristup vašim sajtovima pa mogu nešto novo da naučim.Mnogo toga se sa naše strane rijeke Drine niti zna niti žele da znaju oni koji su zaduženi da usmjeravaju, upućuju.Odavno pratim koliko je to moguće većinu stvari koje se događaju u oblasti obrazovanja.Posebno me interesuju ogledni časovi i timski rad na pripremi istih.Većinu obrazaca do kojih sam došla preko različitih obrazovnih portala sam preporučila svojim kolegama u srednjoj školi , a posebno obrasci za pgodišnje i operativno planiranje nastavnih sadržaja.
    Žao mi je što nisam u mogućnosti pohađati kvalitetne seminare koji se organizuju za školske pedagoge i psihologe.

  • vesna

    Hvala kolega, bas se mucim sa tom evaluacijom. Eh, ti nadzornici! Belosvetske kerefeke! Pomogli ste mi oko forme.

  • Zoran

    Klegenice Vesna,

    drago mi je da ste na sajtu pronašli korisne informacije. A i nadzornici (mada se sad ne zovu valjda tako 🙂 ) ne bi trebalo da mnogo prave pitanja oko forme, valjda je dovoljno da nastavnik iz svojih priprema može da vodi čas … i to je to.

  • Sladjana Stosic

    Upravo pripremam ogledni cas sistematizacije u sss iz komercijalnog poznavanja robe sa temom ambalaze i sve elemente casa mogu da primenim iz ovog obrasca… Naravno, svaki cas se ne moze odraditi sa svim ovim elementima ali se moze osveziti nastava a sve u cilju trajnih znanja …Hvala na pomoci!!!

  • Zoran

    Da Slađana,

    ne mora svaki čas sadržati sve ove faze. Jednostavno, na nekim časovima možete imati 3-4 faze a pogotovu kod sistematizacije.

  • Jelena

    Na žalost, nisam baš shvatila… pa molim za malu pomoć.
    Ne mogu nikako da se „prešaltam“ na određeni predmet – na primer programiranje. Recimo da je tema višestruko grananje u programu i da je motivacioni rešeni zadatak bio kalkulator sa 4 operacije. Kao, ovo ćemo umeti da napravimo, da vidimo kako… Šta je sad tu informacija, a šta obrada? Ta dva dela mi nisu jasna… Jasno je da treba da napišu kompletan program i usput nauče određenu naredbu, čak je jasno da je način učenja putem grešaka, ali koji deo spada u fazu informacije, a koji u fazu obrade? Ili su u ovom slučaju te dve faze isprepletane?

  • Zoran

    Jelena, može se desiti da se dve faze spoje u jednu i da se određenom aktivnošću pređe i kroz jednu i kroz drugu paralalno, ali nema potrebe zatim. Ako ste krenuli sa motivacijom tako što ste im pokazali kako zadatak radi (ili neki slučaj iz reanog života gde se koristi takav zadatak) u fazi informisanja im trebate dati informacije o novim elementima za obradu, za ono što će učiti na tom času.

    To u vašem slučaju može biti neki tekst koji opisuje naredbe koje će se kasnije koristiti u zadatku, ili neka prezentacija koja „govori“ o tome kako se koja naredba koristi … Ja sad nisam u potpunosti u tom času, ali neka to bude deo koji će oni raditi van računara, teoretski nešto da pročitaju, ili dopune neke vaše informacije na tabli (koje im Vi date u vezi tih naredbi). A kasnije u fazi obrade, oni će dobiti konkretan zadatak, odnosno situaciju za učenje, u kojoj ćete Vi izmisliti neki zadatak koji moraju rešiti samostalno (ili u parovima, u grupama, ali bez Vas) a da pri tome koriste ono što su naučili (ili dobili) u fazi informacije. Sad to ne mora biti metoda učenja putem grešeka, već oni prave algoritam (nisam siguran kako se radi) pa na osnovu njega biraju naredbe i pišu program, a naredbe biraju jer su se njima sreli u fazi informacije.

    Eto nadam se da sam malo pojasnio, ako nešto još treba tu smo … javite se ili postavite nam ovde Vaš plan toka časa .. gotovu pripremu pa ćemo prokomentarisati.

  • Jelena

    Prvo, puno hvala na tako brzom odgovoru! Mislim da mi je sada jasnije, a znaću kada budem malo pripremala nastavu koristeći ovu formu. Bojim se, obzirom na kraj nastavne godine, da će taj plan sačekati sledeću da bude isproban…

    Inače, blog Vam je odličan, sveukupno gledano. Žao mi je samo što ga ranije nisam našla.

    Ja sam prošla neku obukicu poput Vaše u svojoj školi, ali do ovoga nismo došli… znamo šta su DACUM, moduli, ishodi, kako se čitaju, Blumovu taksonomiju, kako izgledaju planovi, pa se snalazimo…

    Nisam još pročitala sve tekstove, ali obećavam da hoću. Možda sledeći prvi septembar dočekam potpuno spremna za ogledno odeljenje.

  • Zoran

    Hvala Jelena,

    pokušajte sa ovim oblikom propreme časa, mnogo je efikasniji, veoma lako uz pomoć tabele plana toka časa napravite nacrt svog časa i samo koordinirate akcije 🙂 Hvala još jednom na lepim rečima

  • Jelena

    Nisam znala gde da umetnem ideju… pa evo ovde…
    Inače, predajem i matematiku. Trudim se da to bude dobro, ali još nisam zadovoljna. Ponekad mi se čini da nikada neću ni biti…

    Suviše često mi se dešava da učenici odustaju od izrade kontrolnih vežbi. Poslednji put su napravili pravu katastrofu: jedna petica, pet dvojki i ostalo… baš strašno! Zaključila sam da se više plaše izgleda zadatka nego što realno ne znaju, pa ni ne pokušavaju da ga reše. To je zbog godina treniranja da na prijemnim ispitima dolaze viđeni zadaci – katastrofa! Onda sam za „popravni kontrolni“ smislila sledeći sistem:

    Osmislila sam nove zadatke – 4 oblasti, 4 zadatka. Još dva „sa zvezdicom“ za one dobre (nažalost tog jednog dobrog, da mu ne bude dosadno). A onda i 4 zadatka po oblastima koji su lakši od onih na kontrolnom. Onda sam dopustila lošijim učenicima da „zamene zadatak“ za lakši. Onima koji inače znaju za 3, jedan zadatak, onima sa dvojkom dva zadatka, onima sa negativnom ocenom tri zadatka i imam jedan „beznadežni slučaj“ – on je radio samo lakše zadatke.

    Lakši i teži zadaci se boduju isto. I ocene se dobijaju isto. Ono što mene sada brine je da li će učenici smatrati da je to fer. Da li smem isti princip da primenim na „regularne“ kontrolne vežbe?

    Da bi bila jasnija razlika između „težih“ i „lakših“ zadataka-evo primera:
    Oblast – nejednačine
    Teži zadatak: x/(2x-1)>=1 (zahteva znanje iz prethodne oblasti)
    Lakši zadatak: (x-2)/(2x-1)>=0 (dovoljno je znanje samo iz nejednačina)

    Đake ću tek da pitam za mišljenje, ali htela sam da pitam i kolege… Šta Vi mislite? I inače, koliko ste za to da ne rade svi učenici isto? Neke kolege prave kontrolne za 2, 3, 4, 5. Koliko je to u redu? I koliko je dozvoljeno?

  • Zoran

    Večito pitanje Jelena 🙂

    inkluzijom je delimično pokušano da se odgovori, ali nije to rešenje. Inkluzija funkcioniše kada učenici jasno imaju smetnje u učenju pa za njih napravite druge zadatke ili ako su iznad proseka pa im date neke zadatke sa zvezdicom. A ovo kada niko ništa ne uči i ne radi … ostaje na savest nama nastavnicima. Da li da se držimo ishoda iz kurikuluma i delimo loše ocene ili spustiti kriterijume. Držati se kurikuluma je moguće ako niste usamljeni slučaj u svojoj školi, nego ako više vas iz odeljenjskog veća držite nivo, onda će se učenici prilagoditi i krenuti da rade, jer će videti da je đavo odneo šalu, ali ako ste usamljeni …. nećete uspeti, jer će pritisak na vas biti mnogo velik, od strane učenika, roditelja, direktora pa i kolega.

  • Jelena

    Probala sam neke svoje časove kojima sam bila zadovoljna da uklopim u ovaj plan… i došla do poražavajuće istine: to sve liči, ali nije aktivna nastava! Nikako da sama sebe ubedim da ne treba JA da im pokazujem kako se nešto radi unapred… treba bar da probaju sami, pa ako ne ide… tek onda je to aktivno s njihove strane. Ili sada opet nešto grešim?
    Jeste li i vi imali ovakve oluje u načinu razmišljanja? Možda je suludo da to ovde pišem dok ne raskrstim sa sobom, ali mislim da je važno da stoji, da bi kolege znale koliko je „teško“ prešaltati se. Ili sam ja baš …, pa ne umem?
    Ili je problem u baš teškim predmetima?

  • Marija

    Draga Jelena, ako ste uspeli da svaki ucenik da najvise i najbolje sto zna onda su ocene fer!
    Svaka vam cast i divim vam se na posvecenosti, trudu, promisljanju i zalaganju!

  • Jelena

    Evo jednog plana kombinovanog (tro)časa matematika+tehnička mehanika. Još nije realizovan, ali biće. Javiću utiske posle. Sada me interesuje da li sam pogodila faze časa i ostalo, ako nije problem da mi kažete… 🙂
    Tema: primena kvadratne funkcije na računanje zaustavnog puta.

    Motivacija: Učenici gledaju nekoliko snimaka vožnje automobila i sudara (bez povređenih;)). U snimke su ubačena pitanja da li je vozač prebrzo vozio, ili je kasno kočio, ili je put bio vlažan, ili… (5-10 minuta)

    Informacija: Učenici prate prezentaciju koju dopunjuju svojim predznanjem. U njoj se izvodi formula za računanje zaustavnog puta vozila pri kočenju (prezentuje nastavnik mehanike) i zaključuje da je dobijena funkcija kvadratna i kakav je njen grafik. Rade primer zadatka u kome računaju potrebnu brzinu za dati put (prezentuje nastavnik matematike). Obzirom da zaustavno ubrzanje zavisi od više faktora, potrebna je i analiza grafika. (30-40 minuta)

    Obrada: Učenici se dele na grupe od po 4-5 učenika i dobijaju svoje zadatke. Rešavaju ih i pripremaju kratke prezentacije rezultata. (45 minuta)

    Diskusija: Grupe prezentuju rešenja, a ostali učenici ocenjuju rešenja i način prezentacije, originalnost, … (30 minuta)

    Osiguranje znanja: Svi zajedno rade mini kviz na projektoru. (5 minuta)

    Generalizacija: Izvode zaključke tročasa. (5 minuta)

    Evaluacija: Rade anketu. (5 minuta)

    Šta mislite? Da li je interesantno? Da li je svrsishodno? Cilj celog tročasa je da shvate da im matematika treba za stručne predmete i da dobiju motivaciju za njeno učenje. Da li ga ovim postižem, ili zalud trošim tri časa njihovog vremena? Jer – mogli smo prosto i kolega i ja da vežbamo problemske zadatke… Uradili bismo više primera – ali se nadam da je ovako bolje… Grešim li?

  • Zoran

    Kolegenice,

    malo kasnim sa odgovorom, ali nadam se da nikada nije kasno. Dobro ste ovo uklopili, tročas možete ovako realizovati. Ono što bi ja možda pojačao je da umesto ove motivacije, pokušate da odradite kratak brainstorming o tome gde bi mogla da se primenjuje ova formula i ovi primeri. Da tu stavite slučaj policijksog uviđaja, npr. da oni vide praktičnu primenu i da ih to motiviše. A te video materijale takođe možete iskoristiti na kraju za osiguranja znanja umesto onog kviza, isto nekom diskusijom da pronalaze elemente na video snimcima.
    Jer grupni kviz za 5 minuta ne nosi potrebne ciljeve za tu fazu.

    Bravo za ideju.

  • Jelena

    Nije kasno, a jeste opravdano 😉 Tehnički detalji tipa nije slobodan projektor su odužili vreme realizacije 🙁 Sada će dodatno, jer moraju da urade pismeni, tromesečje – ne da se uzamiti čas, …
    Hvala na sugestijama – biće razmotrene. I ja sam u međuvremenu izbacila taj kviz – to im je malo dosadno, a i ciljevi se mogu izvesti kroz njihove prezentacije i pitanja, pa je i suvišno. A i imam iskustva sa učeničkim samoevaluacijama – umeju da se oduže kada im je prvi put da to rade, a jeste. 🙂

  • sladjana

    Postovani Zorane,
    jako mi se svidja ovo sto sam nasla na net-u, jer sam u potrazi za dobrim pripremama a i na muci kako da organizujem ogledni cas u IV razredu srednje strucne skole, ucenici su na polugodistu pokazali najlosiji uspeh u skoli, nisu mnogo zainteresovani (nisu ni nedisciplinovani) ali imaju lose znanje i uspeh.Dolazi mi skolska inspekcija, treba da ih animiram (mada je to vrlo tesko, ponekad na vezbama uspevam ali na teorijskom casu slabo) a imam cas obrade iz predmeta ispitivanje metala (treba da povezem neke 2 vrste cvrstoce, jedna im je poznata, jedna ne).Da li imate neki predlog za mene? Mislila sam da ne isticem cilj casa na pocetku nego da kroz prezentovano gradivo oni dodju do cilja, napise svako od njih na papir zasto smo mi uopste ovo danas ucili i to daraznmatramo sledeci cas…a naravno na kraju casa (zbog prisutne inspekcije, kad vec pokupim te papirice, kazem ja uz njihovu asistenciju sta je bio cilj)

  • Zoran

    Kolegenice,

    generalno ako su učenici slabi i nisu naviknuti da rade na času aktivno, ako organizujete takav čas možete doći u situaciju pasivnosti. A pogotovu što će učenici biti zbunjeni pa neće ništa naučiti. Ali možete pokušati da ih animirate nečim što njih interesuje, a to je uglavnom neka multimadija.
    Na početku im pustite neki film na video bimu o tom materijalu o čvrstoći ili već šta je, pa neka oni zapisuju neka svoja zapažanja iz tog kratko filma. Zatim možete diskutovati sa njima šta su to zapazili i tako ćete većinu naterati da budu aktivni. I iz tog početnog motivacionog dela čas prevedete u lekciju kako da nađu, ili izračunaju … ili šta već treba da urade da bi povezali te čvrstoće (izvinjam se ali nemam predstavu šta je to sadržajno).

  • jasna

    predajem matematiku i volela bih da vidim jedan popunjen obrazac za cas npr stepenovanje rad u grupama

  • Potpuno zbunjen

    Svi pametujemo oko izvođenja časa (i ja sam jedan od tih), ogledni, ugledni; jedna moja kolegica pripremala sa učenicima neki projektni čas skoro dva mjeseca, mislim da smo postali veliki naučnici na ovom polju. Međutim, mene muči jedan problem i jedna istina: Zašto su nam iz godine u godinu generacije sve lošije. Nekada su našoj djeci, našim učenicima, svugdje u Evropi priznavali diplome stečene u našim školama (danas to nije slučaj), ali tada nije bilo pametovanja oko forme časa za koju iskreno mislim da je šuplja priča.

  • Jasminka

    Hajde ljudi ne smišljajte gluposti. Djeca su u fazi da ne znaju čitati ,a vi o fazama i inovacijama.
    Inovacija je dragi moji imati pun razred dobrih čitača. Najlakse je klikati na računaru prezentaciju i poslati ih kućama tatama i mamama da s njima uče ono što nisu naučili u školi, jer ja nastavnik moderirao, dodavao nastavni materijal i vodio diskusiju.Nauči dijete i pošalji ga kući , a ne zabavljaj i pokazuj kako napreduješ preko leđa roditelja, koji sjedi satima s djetetom i uči jer je nula znanja donio sa 5 časova.
    Lp

  • Slađana Vilotijević

    Za čas sam planirala kviz znanja, pa bih Vas zamolila da mi omogućite pristup Vašim sajtovima.
    Pozdrav!